Islam

Kur'an

  •  O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznoscu i ne umirite drugacije nego kao muslimani! (Alu Imran; 102)
  • O you who have beleived, fear Allah as He should be fiers and do not die except as muslims (in sumbission to Him)


HADIS

  •  Prenosi Muaz ibn Dzebel, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik. sallallahu alejhi we sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god bio, poslije loseg djela uradi dobro djelo, cime ces ga izbrisati i lijepo postupaj prema ljudima." (Tirmizija)


  • "Ni najveća količina krivnje ne može promijeniti prošlost,

a niti najveća količina brige ne može promijeniti budućnost."

Omer b. Hattab r.a.


Čuvaj se:

-od časnog čovjeka ako ga poniziš,

-od pametnog čovjeka ako se glupiraš s njim,

-od bezobraznog čovjeka kojem počast ukažeš,

-od ahmaka - glupog čovjeka, ako se našališ s njime,

-od pokvarenjaka ako živiš s njim.

Probao sam mnoge lijepe stvari ali najslađe bijaše zdravlje, i probao sam mnoge gorke stvari ali najgorčije bijaše prošenje od ljudi, i nosio sam gvožđe i kamenje teško ali najteži bijaše dug. Vrijeme se dijeli na dva dana - dan za tebe i dan protiv tebe. Kad bude dan za tebe - ne ponesi se, a kad bude dan protiv tebe - ne padni u očaj!

Strpi se, oba dana će proći!

Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu

 

Vjera


Ako podjemo od rodjenja Muhammeda, a.s., i pratimo njegov životni put, njegovu ovozemaljsku misiju i ulogu kao posljednjeg Božijeg poslanika, a.s., kome je dostavljena izvorno sacuvana Objava, Kur'an, a.š., analiziramo rijeci i djela, postupke i ostalo, uocit cemo da sve to nije bilo samo rodjenje ummeta ili rodjenje novog doba, nego da je to i rodjenje novog svijeta, koji pocinje tada i ostaje do kraja života na zemlji.


Link:

Tanzil, Kur'an, Quran Explorer


N-UM - MINBBER

Hutba


Hutba


''Znamo da voda čisti sve, a kako možemo očistiti samu vodu od nečistoća?


•Zikr dove koje je ucio poslanik s.a.w.s.

 

Islamski edukativni portal


Om islam

ZIKR I DOVE KOJE JE UCIO POSLANIK s.a.v.s. - Download PDF - Word


 


1.    LA ILAHE ILLELLAH - prema hadisu, to je najvrijedniji zikr.


2.    ESTAGFIRULLAH (Molim Allaha da mi oprosti,) - Što više uciti, narocito uz Ramazan


3.    ALLAHUMME EDŽIRNI MINEN-NAR (Allahu moj spasi me od džehennemske vatre!)


Što više uciti, narocito uz Ramazan.


4.    ALLAHUMME EDHILNIL-DŽENNEH (Allahu moj, uvedi me u džennet!) - što više uciti,


narocito uz Ramazan.


5.    SUBHANNELLAHIL-'AZIM VE Bl HAMDIHI - prema hadisu, svaki put kada ovo covjek prouci, usadi mu se palma u džennetu!


6.    SURA EL-IHLAS (KUL HUVALLAHU EHAD) - prema hadisu, ona vrijedi koliko trecina Kur'ana!


7.    SURA EL-KAFIRUN (KUL JA EJJUHEL-KAFIRUN) - prema hadisu, ona vrijedi koliko cetvrtina Kur'ana!


8.    SURA ZILZAL (IZA ZULZILETIL-ERDU) - prema hadisu, ona vrijedi koliko polovina Kur'ana!


9.    ALLAHUMME SALLI ALA MUHAMMEDIN VE'ALA ALI MUHAMMED - ili neki drugi salavat, jer prema hadisu, kada covjek salavatom spomene Poslanika s.a.v.s. jednom, Allah njega spomene deset puta!


10.  RABBENA ATINA FID-DUNJA HASENETEN VE FIL-AHIRETI HASENETEN (Gospodaru naš, daj nam na ovom svijetu dobro, a i na ahiretu dobro!) – Poslanik s.a.v.s. je ovu dovu najcešce ucio.


11.  EL-HAMDU LILLAHIL-LEZI AT'AMENI HAZA MIN GAJRI HAVLIN MINNNI VE LA KUVVEH (Hvala Allahu, koji me nahranio ovim, bez moje snage i moci.) - dova nakon jela koju je Poslanik s.a.v.s. ucio i preporucio da je ucimo.


12.  E'UZU Bl KELIMATILLAHIT-TAMMATI MIN ŠERRI MA HALEK (Utjecem se Allahovim savršenim rijecima od zla svega što je On stvorio.)


13.  BISMILLAHILLEZI LA JEDURRU ME'ASMIHI ŠEJ'UN FIL ERDI VE LA FIS-SEMAI VE HUVES-SEMI'UL-ALIM (U ime Allaha, sa cijim imenom ništa ne može naštetiti ni na zemlji ni na nebu, i On sve cuje i zna.) - Za ovu i prethodnu dovu Poslanik s.a.v.s. kaže ko ih po tri puta uci ujutro i navecer da mu se nece zlo dogoditi i da ce biti zašticen od šejtanskog i džinskog utjecaja.


14.  SURE: KUL-HUVALLAHU-EHAD, KUL E'UZU BI RABBIL FELEK i KUL E'UZU Bl RABBIN-NASI uciti po jednom nakon namaza, a nakon sabaha i akšama po tri puta. Tako je Poslanik s a.v.s. radio i tražio da se uci, radi zaštite od šejtana i džina.


15.  BISMILLAHI TEVEKKELTU, ALELLAHI VE LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA BILLAHI (U ime Allaha, oslanjam se na Allaha, nema snage niti moci osim kod Allaha.) - dova koju je Poslanik s.a.v.s.preporucio da se uci prilikom izlaska iz kuce.


16.  BISMILLAHI VELEDŽNA VE BISMILLAHI HAREDŽNA VE 'ALA RABBINA TEVEKKELNA (S Allahovim imenom ulazimo i s Allahovim imenom izlazimo. Na Godpodara našega se oslanjamo ) - dova prilikom ulaska u kucu (stan).


17.  ALLAHUMME INNEKE AFUVVUN KERIMUN TUHIBBUL-' AFVE FA'FU  ANNI (Allahu moj, Ti si onaj koji prašta, voliš da praštaš, pa oprosti meni moje grijehe!) - Poslanik s.a.v.s. preporucio da se uci kada se ocekuje Lejletul-kadr.


 


 


(Pripremio: Ahmed Adilovic, ramazan 1425/2004 god., Vejle)


Neki Poslanikovi s.a.w.s. strahovi

Salih Indžic


Vjerovjesnika, s.a.v.s., brine opasnost “pomiješanog ubudijjeta”, odnosno neiskrenost koja prijeti da ispuni djela pripadnika Ummeta, utjecaj slatkorjeèivih licemjera, iskušenja prostitucije i alkohola, te nepravda vladara, praznovjerje i negiranje Božijeg odredjenja • Omer b. Abdul-Aziz, kada je obaviješten da je jedan od njegovih sinova kupio prsten i ukrasio ga dragim kamenom koji je koštao hiljadu srebrenih dirhema, poslao pismo u kojem mu je rekao: „Obaviješten sam da si kupio dragi kamen za svoj prsten u vrijednosti od hiljadu srebrenih dirhema. Nego ti to odmah prodaj, i tim novcem nahrani hiljadu gladnih i siromašnih. Zatim kupi sebi željezni prsten i na njemu iskleši: ‘Smilovao se Allah onome koji sam zna koliko uistinu vrijedi!’“


Iz knjige "Namaz u Islamu"


Islamski mjeseci

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci:

Muharrem ul Haram (ili skraćeno Muharrem) - محرم, "zabranjen" Safer - صفر, "prazan" Rebi-ul-evvel (Rebi' I) - ربيع الأول, "prvo proljeće" Rebi-ul-ahir (Rebi' II) - ربيع الآخر أو ربيع الثاني, "drugo proljeće" Džumade-l-ula (Džumade I) - جمادى الأول, "prvi mjesec osušene zemlje" Džumade-l-uhra (Džumade II) - جمادى الآخر أو جمادى الثاني, "drugi mjesec osušene zemlje" Redžeb - رجب, "poštovanje" Ša'ban-شعبان, "raštrkani" Ramazan - رمضان, "sprženi" Ševval - شوال, "podizanje" Zu-l-ka'de - ذو القعدة, "primirje" Zu-l-hidždže - ذو الحجة , "hadžiluk"

 


Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom

određivanja svojih dnevnih dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama ovo je službeni

kalendar.Riječ je o je lunarnom (mjesečevom) kalendaru. On se ravna prema mjesečevim mijenama.


Jedna puna mjesečeva mijena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru. Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Zbog toga dan hidžretske Nove godine nikad ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru (sunčevom kalendaru) nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i poganskih svetkovina na isti dan.


Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhameda i muslimana iz Meke u Medinu622. godine uslijed progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici. Od Hidžre do danas (2012.) navršilo se 1433 hidžretskih godina. S obzirom da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopiti će se s gregorijanskim 20874. godine.


Muslimani, osim vlastitog kalendara, imaju i vlastite blagdane među kojima su najveći Ramazan i Kurban-bajram.


Mjeseci

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci sa 29 ili 30 dana:

muhàrem — محرّم sàfer — صفر rebiulèvel — ربيع الأول rebiuláhir — ربيع الآخر أو ربيع الثاني džumadelula (džemazijelèvel) — جمادى الأول džumadelahire (džemazijelàhir) — جمادى الآخر أو جمادى الثاني rèdžeb (rèdžep) — رجب šàbān — شعبان ramàzān — رمضان šèvāl — شوّال zulkáde — ذو القعدة zulhidže — 

 

 

Den islamiskekalenderhar tolvmåneder:


Safer-صفر,"tom"


Reba-ul-evvel(Rabi'I)-ربيع الأول,"førsteforår"


Reba-ul-akhir(Rabi'II)-ربيع الآخر أو ربيع الثاني,"andenforår"


Jumadaal-Ula(Jumadai) -جمادى الأول, "den førstemåned afdet tørredejorden"


Jumadaal-Awwal(JumadaII)-جمادى الآخر أو جمادى الثاني, "anden månedaf tørretjord"


Rajab-رجب," respekt "


Sha'ban-شعبان,"spredt"


Ramadan-رمضان," stegt "


Shawwal-شوال,"hæve"


Zu-l-ka'de-ذو القعدة,"våbenhvile "


Zu-l-hidždže-ذو الحجة, "hajj"


 


Islamisk kalender

Fra Wikipedia, den frie encyklopædi


Den islamiske kalender el. den muslimske kalender benyttes af muslimer overalt i verden. Den kaldes også Hidjra el. Hijri kalender, da den er opkaldt efter hændelsen Hidjra el. Hijri, der betegner Muhammeds flugt fra Mekka til Medina. De enkelte år er efterfulgt af betegnelsen H (= hijri) eller AH (= anno Hegirae). I de fleste muslimske lande er den officiel kalender, mens muslimer i alle andre lande udover at følge den stedlige nationale kalender også altid følger den muslimske kalender i forbindelse såvil dagligdags levevis som i forbindelse med rituelle og religiøse handlinger.


Månederne hedder i den islamiske kalender:

1.Muharram ul Haram (oftest forkortet til Muharram)

2.Safar

3.Rabîa I

4.Rabîa II eller Rabi'-ul-Akhirh

5.Jumâda I

6.Jumâda II

7.Rajab

8.Shaabân

9.Ramadan

10.Shawwâl

11.Dhû l-Qa'da eller Thw al-Qa'da

12.Dhû l-Hijja


Månederne følger månens faser som de ses på himlen fra Jorden, og hver måned er derfor ca. 29,5 dage lang (se synodisk måned). Det islamiske år (12 måneder, "måneår") er således kun på 353-355 dage, cirka 11 dage kortere end det gregorianske år.


Hver måned begynder ved første nymåne (mere præcist når nymånen faktisk iagttages på himlen af en rettroende muslim).


En konsekvens af det ovenstående er at den islamiske kalender ikke som den gregorianske respekterer årstiderne. Over en lang periode vil en bestemt måned (fx ramadan) derfor forekomme på alle årstider. (Til gengæld respekterer det gregorianske system ikke månefaserne; dens "måneder" har ingen forbindelse med Månen.)


Nummerering af årene


Årene i den islamiske kalender nummereres med udgangspunkt i hidjra (Muhammeds udvandring fra Mekka til Medina). År 1 efter hidjra svarer derfor til 622 efter den kristne kalender.


Da årene i de to systemer ikke er lige lange, er det ikke helt nemt at omregne årstal. År 1427 efter hidjra vil begynde den 31. januar 2006 efter den gregorianske kalender. I år 20874 vil årstallene i den islamiske kalender overhale dem i den gregorianske.


Važni datumi:


• Dan džamija: 07. maj

• Lejletu-l-mi’radž: 26. redžeb

• Dan vakifa: subota, 16. juni

• DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI : 11. juli

• Lejletu-l-berat: srijeda, 14. ša’ban

• Uoči ramazana – 1. teravija: 29. ša’ban

• Početak posta-ramazan: 1. ramazan

• Noć Bedra: subota, 16. ramazan

• Dan pobjede na Bedru: 17. ramazan

• Dan povratničkih džemata: nedjelja, 05. august

• Ulazak u i’tikaf: srijeda, 20. ramazan

• Lejletu-l-kadr: 26. ramazan

• Ramazanski bajram 01. ševval

• Dan šehida: 20. august

• Jevmu-Arefe: 9. zu-l-hidždže

• Kurban Bajram 10. zu-l-hidždže h.g.

• Nova godina hidžretska: 1. muharrem

• Jevmi ašure: 10. muharrem


POJAŠNJENJA NAŠIH BLAGDANA I VAŽNIH DANA I NOĆI


Jevmul-ašure

Ovaj mubarek dan je značajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporučio i drugim muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti. Između značajnih događaja izdvajamo:

1. Musa, a.s., sa Izraelićanima prešao preko Crvenog mora,

2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima iskrcao se iz lađe na brdu Džudijj nakon potopa,

3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,

4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,

5. Trgovačka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braća,

6. Rođen Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,

7. Rođen Ibrahim, a.s.,

8. Jakubu, a.s., vraćen vid (izgubljen od plača za sinom Jusufom),

9. Ejjubu, a.s., vraćeno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,

10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelićanima.

Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a priprema se od raznih žitarica, plodova i začina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.


Mevlud – rođenje Muhammeda, a.s. (slavljenje rodjendana nije bila praksa Bozijeg poslanika Muhammeda s.a.w.s niti njegovih sljedbenika.)

Muhammed, a.s., posljednji je Božiji poslanik. Rođen je 12. Rebiu-l-evvela 571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslaničke uloge, zauzima najznačajnije mjesto među svim ljudskim veličinama o kojima postoji povijesno svjedočanstvo. On je najbolji primjer svih ljudskih vrlina, uzor čovjeka, roditelja, prijatelja, državnika, vojskovođe… O njemu se Kur’an izravno izjasnio: Slijedom kur’anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu vjerničku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajući alejhis-selam, a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: „Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!“ (El-Ahzab, 56).



Lejletu-l-Mi’radž

„Lejletul-Mi’radž je noć o kojoj govore i Kur’an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se i Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi’radž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći. Prema povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetu-l-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomagača i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi’radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima. U Kur’anu je o Israu zabilježeno: „Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi.“ (El-Isra,1)

Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Na Mi’radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim riječima, „Mi’radž (duhovno uzdignuće) muslimana“, a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare. Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi’radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba.


Početak ramazanskog posta

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao početak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur’anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o značaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur’anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni. Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza.

Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: „Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio.“ (Mutefekun alejhi)


Dan pobjede na Bedru – Dan dijaspore

Ovoga dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob između muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušričkih, trista četrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike dana pobjede na Bedru i noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uoči bitke, Božiji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke. Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.

Lejletu-l-kadr

Lejletu-l-kadr je noć utemeljena na Kur’anu i Hadisu. Najznačajnija je u godini stoga što je u njoj počela objava Kur’ana. Nije precizno naznačeno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur’ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog najbolje zna. Lejletu-l-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se određuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je „veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći“. To približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od prosječnog ljudskog vijeka. Preporučeno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur’anska sura (poglavlje): „Mi smo ga (Kur’an) počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)


Ramazanski bajram

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe. U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: „Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije.“ (Muslim)

Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih čije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima. Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: „Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: ‘Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom.“ (Nesai i Ibn Hibban)

Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i časne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, čast, slobodu i dostojanstvo.


Jevmu-Arefe

Dan Arefata se najčešće vezuje za obrede hadždža. Stajanje na Arefatu 9. dana mjeseca zu-l-hidždže je čin utvrđen Kur’anom i hadisom i spada u osnovne obrede hadždža. Vrijednost ovoga dana poznata je iz Poslanikovih riječi: „Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od vatre kao što je to dan Arefata.“ (Muslim)


Kurban-bajram

Kurban-bajram su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim činom potvrđuju vlastitu spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha. Prvi dan Kurban-bajrama počinje zajedničkim obavljanjem bajram-namaza: „Prvo što ćemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim ćemo se vratiti kućama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu.“(Buhari) Propis o klanju kurbana ima utemeljenje u Kur’anu: „Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će bez pomena ostati.“ ( El-Kevser, 1-3 )

Poslanik je u hadisu precizirao da „najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu. Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trećina dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treća zadržava za vlastite potrebe.


Nova hidžretska godina

Hidžra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo počinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.